100 GODINA U SLUŽBI GOSPODARSTVA

Zagrebački velesajam ove godine obilježava sto godina organiziranog sajmovanja na ovim prostorima i pripada u red najstarijih sajamskih odredišta u Europi i svijetu.

Duga je tradicija sajmovanja u Zagrebu, koja seže duboko u srednji vijek, pa prvi zapisi o sajmovima pokazuju da su se oni održavali u Zagrebu pred punih 875 godina – već 1134. godine.

Zagrebački zbor, osnovan 1909, sinonim je rasta i gospodarskog značenja grada Zagreba, a kasnije i cjelokupnog hrvatskog gospodarstva.

Zagreb – sajamski grad

Kralj Bela IV. je 1242. poveljom "Zlatna bula", proglasio Zagreb slobodnim kraljevskim gradom s pravom održavanja sajmova. Kasnije se to proširilo i na sajam. Sve do sredine 17. stoljeća zagrebački sajmovi održavaju se na prostorima dvaju tradicionalnih središnjih trgova: - na varoškom trgu pokraj crkve Sv. Marka te na trgu pred utvrdama stolne crkve. Kasnije se veliki godišnji sajmovi, kao i dnevna i tjedna tržišta, sele na novo gradsko središte uz zdenac Manduševac (danas Trg Bana Josipa Jelačića).

Pravi procvat hrvatsko gospodarstvo doživljava 1864. godine, kad je održana je Prva dalmatinsko-hrvatsko-slavonska izložba na prostoru današnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta. Nova takva izložba priređena je u Zagrebu 1891. god. O dometima ove izložbe, koja također zbog sudjelovanja inozemnih izlagača ima i međunarodno značenje, govori i činjenica da je tu izložbu za vrijeme njezinog dvomjesečnog trajanja posjetilo oko 450 000 osoba (Zagreb u to vrijeme ima samo 40. 000 stanovnika).

Valja zabilježiti i Gospodarsku izložbu iz 1906. Pri čemu je važno naglasiti da su sve tri spomenute izložbe bile preteča osnivanja Zagrebačkog zbora, od kada datira suvremeno organizirano sajmovanje u Zagrebu.

Zagrebački zbor (1909-1925)

Dana 14.11.1909. godine. grupa hrvatskih gospodarstvenika pokrenula je osnivanje društva Zagrebački zbor sa svrhom da priređivanjem izložbi i velikih sajmova intenziviraju razvoj svih grana industrije i gospodarstva općenito te ujedno podignu promet stranaca u gradu. Zahvaljujući njima, Zagreb je jedan od pet europskih gradova s najstarijom velesajamskom tradicijom.

Prvi poticaj za održavanje zbora dao je tadašnji gradonačelnik Milan Amruš, koji je dalekovidno, gotovo vizionarski, shvatio veliku njegovu važnost za daljnji razvoj grada, kao i značenje povezanosti grada sa sajmom. Ta značajka ostala je trajna odrednica u odnosima Grada i Zagrebačkog velesajma.

Zahvaljujući upornosti i velikom zalaganju Prvi Zagrebački zbor organiziran je već 1910. godine, a naredne priredbe organizirane su 1911., 1913. I 1914. U samim počecima je djelovanje Zagrebačkog zbora bilo prožeto brojnim problemima, prije svega u profiliranju sajamske aktivnosti, što se vidjelo u organizaciji Zagrebačkog zbora u narednim godinama. Društvo je, usprkos teškoćama, razvijalo s velikim uspjehom svoje djelovanje, ali je prvi svjetski rat onemogućio rad društva na više godina.

Prvi poslijeratni sajam organiziran je 1922. godine – pod imenom Prvi Zagrebački veliki sajam. Već te godine započelo se s organiziranjem specijaliziranih sajmova i izložbi - Izložba voća i vina, a godinu dana kasnije Izložba cvijeća.

U listopadu 1924. god Zagrebački zbor organizirao je Međunarodnu izložbu automobila, preteču kasnijim specijaliziranim tematskim sajmovima. Već sljedeće godine, 1925. u proljeće, organizira dotad najuspješniji sajam - čak 722 izlagača (domaćih 392 i inozemnih 330) predstavilo se u skučenom prostoru Zagrebačkog zbora u Martićevoj.

Godina 1925. zabilježena je u analima Zagrebačkog zbora kao velika prekretnica. To sjajno razdoblje zaključeno je velikim uspjehom – Zagrebački zbor bio je jedan od ukupno 20 osnivača Međunarodne unije sajmova (UFI –Union des Foires Internationales), institucije koja danas broji više od 500 članova.

Preseljenje na novu lokaciju – Savska cesta (od 1926. -1942.)

Nakon desetak godina rasprava i traženja povoljne opcije došao je trenutak kada će Zagrebački zbor dobiti svoje nove, vlastite moderne prostore na Savskoj cesti. Tim preseljenjem (1936.) Zagrebački zbor je eliminirao osnovne prostorne zapreke i stekao preduvjete za daljnju ekspanziju.

Međutim, godine koje slijede nisu bile naklonjene Zboru – predratna psihoza već se počela osjećati, ali unatoč mnogim problemima uspijeva se održati kontinuitet sajmova, kao i kvantitativna i kvalitativna razina izlagača sve do 1942. god. kada je zbog ratnih okolnosti prekinuto održavanje sajmova.

Zagrebački velesajam (1946.-1955.)

Društvene promjene po okončanju 2. svjetskog rata uvjetovale su i promjene u organizacijskoj, upravnoj, propagandnoj, programskoj i svakoj drugoj domeni sajmovanja u Zagrebu. Zagrebački zbor kao institucija praktički se ugasio 1942. godine, a 1946. je preimenovan u Zagrebački velesajam. Već u proljeće 1947. pripremio je svoju prvu poslijeratnu izložbu.

Valja posebno naglasiti da je ta sajamska priredba bila prva uopće koja se nakon drugog svjetskog rata održala na prostorima srednje, istočne i jugoistočne Europe.

Vrtoglavi rast poslovnog prometa nastavljen je tijekom sljedećih godina, prerastajući sve više u međunarodnu pozornicu dostignuća mlade industrije. Sajamski prostor postao je ponovno ograničavajući čimbenik daljnjeg rasta Velesajma,što je pokrenulo aktivnost traženja nove lokacije. Također, kao i prije tridesetak godina, zaključeno je da samo jedna velika sajamska priredba godišnje ne može zadovoljiti interese svih potencijalnih sudionika te se u program, uz jesensku priredbu, uvodi i proljetni sajam.

Zagrebački velesajam 1956. – preseljenje preko Save

Zagrebački gradonačelnik Većeslav Holjevac, vizionar, zaslužan je za proširenje grada na jug, na desnu obalu Save. Odlukom o preseljenju Zagrebačkog velesajma preko Save stao je uz bok Milana Amruša, zagrebačkog gradonačelnika s početka stoljeća koji je inicirao osnivanje Zagrebačkog zbora.

Prva etapa novog Zagrebačkog velesajma (1956.) dovršena je u rekordnom vremenu. Vrlo brzo na novoj lokaciji Zagrebačkog velesajma niknuli su i nacionalni paviljoni (od kojih su neki zaštićeni spomenici kulture) koji su tom prostoru dali dodatni internacionalni štih. I danas su oni prepoznatljivi po svom "nacionalnom porijeklu" (Kina je gradila paviljon 11, SSSR - paviljone 9 i 39, Italija - paviljon 15, Poljska - paviljon 21, SAD - paviljone 13 i 34, Grčka - paviljon 33, Republika Rumunjska - paviljon 19, Austrija - paviljon 7, Istočna Njemačka - paviljone 18 i 35, Zapadna Njemačka - paviljone 8 i 10, ČSSR - paviljon 20).

Zagrebački velesajam (1957. - 1990.)

Društvena, politička i ekonomska klima u državi i globalnom okruženju, praktički je pogodovala stalnom i ubrzanom rastu i jačanju Zagrebačkog velesajma. Nije bilo gotovo ni jednog poduzeća u zemlji koje na Velesajmu nije izložilo svoje najbolje proizvode.

Sedamdesetih godina suvremeni sajamski trendovi polako čine odmak od tzv. "masovnog sajmovanja" i priklanjaju se užoj specijalizaciji, koncentraciji jedne vrste proizvoda, robe ili usluga, odnosno nekoliko srodnih vrsta na zasebnoj sajamskoj priredbi. Time se otvaraju nove mogućnosti kvalitetnije i konkretnije prezentacije na specijaliziranim sajmovima. Oni daju Zagrebačkom velesajmu novu dimenziju i proširuju poslovnu aktivnost praktično tijekom čitave godine. S organizacijom specijaliziranih sajamskih priredbi Zagrebački velesajam je započeo 1969. god – i vrlo brzo razvilo se dvadesetak specijaliziranih priredbi, od kojih neke uz određene transformacije traju i do danas.

Međutim, Velesajam se krajem osamdesetih ponovno nalazi na prekretnici. Raspad Jugoslavije kao države uvjetovao je i raspad državne privrede i jedinstvenog tržišta.

Zagrebački velesajam (1991. – 2009.)

Zagrebački velesajam prilagođava se novim okolnostima te se u prvom redu orijentira na vlastito hrvatsko tržište, istovremeno nastojeći zadržati svoju regionalnu poziciju vodećeg sajamskog središta jugoistočne Europe.

Zagrebački velesajam unatoč politički turbulentnim vremenima i unatoč tome što je rat bio na svega pedesetak kilometara od Zagreba, ni u jednom trenutku nije prestao sa organizacijom sajmova. Razdoblje domovinskog rata preživjele su sve specijalizirane priredbe.

Svih ovih godina kontinuirano su se obogaćivale i transformirale sajamske priredbe prateći suvremene trendove u nastojanju da takvim pristupom odgovore na zahtjeve novog vremena.

I danas, u vrijeme rasta informacijskih i komunikacijskih tehnika i tehnologija, Zagrebački velesajam i dalje ima nenadomjestivu ulogu u promociji, prezentaciji i uspostavljanju neposrednih kontakata i integriranju svih oblika marketing miksa.

Sajamski organizator sa stoljetnom tradicijom

Na kraju da sumiramo: Zagrebački velesajam je sajam sa stoljetnom tradicijom. Temeljna mu je zadaća da privuče što više stranih izlagača i otvara nove kanale tržišnih komunikacija. Tu svoju primarnu ulogu ostvarivao je godinama te ujedno bio najbolji ambasador Zagreba i Hrvatske – poslovni i turistički.

U 2007. započeo je proces konsolidacije sajamskog programa s namjerom da, u uvjetima globalizacije, ojača svoje pozicije vodećeg regionalnog sajamskog lidera. Kroz postavljene strateške ciljeve posebna je pozornost usmjerena na specijalizirano tematsko grupiranje sajmova, što se pokazalo kao ozbiljna dobitna kombinacija. Da je na pravom putu potvrđuje i činjenica da je odlukom stručne poslovne javnosti ponio u 2008. laskavu titulu SUPERBRANDA.

Cilj Zagrebačkog velesajma je ojačati poziciju pojedinih navedenih sajmova a način da se poboljša njihov sadržaj, kvaliteta izlaganja, privuče širi krug poslovne posjete i organizira kvalitetna stručno-poratna događanja.

Zagrebački velesajam godinama s velikom pozornošću stvara sajamske brandove, na kojima gradi svoju budućnost. To su SPORT I NAUTIKA, ZAGREB AUTO SHOW, TEGRA, CROTOUR, MEDICINA I TEHNIKA; JESENSKI MEĐUNARODNI ZAGREBAČKI VELESAJAM (sa zemljom partnerom), AMBIENTA I INTERLIBER.

Brze tržišne promjene traže i brzu reakciju sajmova i njihovo prilagođavanje novonastalim odnosima na tržištu i stvarnim potrebama. Zadaća je svakog sajma, pa time i Zagrebačkog velesajma da bude u stalnom dijalogu s tržištem i da se pokušava uvijek iznova prilagođavati novim tržišnim zahtjevima. Naši ciljevi su usmjereni prema stvaranju i oblikovanju sajmova koji će, uz potrebne pretpostavke koje su ovisne o daljnjem razvoju Zagrebačkog velesajma, uvažavati kretanja na svjetskim tržištima.

Što je, zapravo, Zagrebački velesajam?

Možda je vrijedno u ovim slavljeničkim trenucima podsjetiti na neke činjenice:

Zagrebački velesajam je sajamski organizator sa stoljetnom tradicijom. U 2009. slavi 100. obljetnicu organiziranog suvremenog sajmovanja.
Zagrebački velesajam je jedan od 20 utemeljitelja-svjetskih sajmova koji su 1925. osnovali Međunarodnu uniju sajmova – UFI.
Zagrebački velesajam i ranije Zagrebački Zbor organizirali su u tijeku svoga postojanja više od 2000 sajmova i stručnih izložbi.
Uz Hannover, Leipzig i Milano godinama je po veličini izložbenog prostora među najvećim sajamskim odredištima u svijetu.
Organizator je 25 sajmova na godinu na kojima sudjeluju izlagači iz više od 50 zemalja.
Na svojim sajmovima okuplja svake godine više od 6000 domaćih i inozemnih izlagača iz više od 50 zemalja i blizu 600.000 posjetitelja.
Kongresni centar još uvijek je najveći takav prostor u Hrvatskoj.