IZAZOVI NAKLADNIŠTVA HRVATSKIH MANJINA

Okrugli stol "Izazovi nakladništva hrvatskih manjina i europska kulturna raznolikost" održan je danas u sklopu 32. međunarodnog sajma knjiga Interliber na Zagrebačkom velesajmu.

O odnosu Republike Hrvatske i Hrvatske matice iseljenika prema nakladništvu hrvatskih manjina govorila je ravnateljica HMI Katarina Fuček, načelnik Samostalne službe za Hrvate u inozemstvu Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Petar Barišić, jezikoslovka Sanja Vulić te predstavnici hrvatskih manjina iz europskih zemalja.

Ocijenivši kako sada nije zlatno vrijeme hrvatskoga nakladništva Fuček je rekla kako unatoč novčarskoj krizi i recesiji mnogi ljudi stvaraju iz ljubavi prema svojoj zajednici.

Napomenula je kako na knjigu ne treba gledati kao ekonomsku kategoriju nego kao vrijednost koja čuva jezik, kulturu i identitet. "Asimilacija uzima svoj danak" rekla je dodavši kako HMI nastoji što tješnje povezati Hrvatsku i Hrvate izvan zemlje.

Barišić smatra kako se treba stalno zalagati za očuvanje kulturne i jezične samostojnosti Hrvata izvan Hrvatske jer je to, kako je rekao, način da se obranimo od asimilacije. "Preko naših diplomatskih misija promičemo autore iz domovine ali i ali i hrvatske autore iz inozemstva," rekao je dodavši kako treba posvetiti još veću pozornost hrvatskim piscima.

Lingvistica Sanja Vulić govorila je o nakladništvu Hrvata u Srbiji. Po njezinim riječima, zbog sličnosti hrvatskoga i srpskog književnog jezika Hrvati u Srbiji uz određeni svjesni napor relativno brzo nauče pisati i govoriti hrvatskim književnim jezikom.

Kao središte hrvatskoga nakladničkog života u Vojvodini s impresivno velikim brojem djela na hrvatskom jeziku navela je grad Suboticu.

Na okruglom stolu danas su sudjelovali i predstavnici hrvatskih manjina iz Madžarske, Austrije i Crne Gore.