STAKLENA AMBALAŽA I ZAŠTITA OKOLIŠA
Negativan utjecaj ambalaže na okoliš uzrokovan je već u proizvodnji, a potom i u transportu te u zbrinjavanju.
Kako se u proizvodnji staklene ambalaže primjenom suvremenih tehnološki postignuća može djelotvorno zaštititi okoliš, u svojoj je prezentaciji iznio Nikola Drašković iz tvrtke Vetropack Straža.
Negativan utjecaj na okoliš u proizvodnji ambalaže očituje se u utrošku sirovina i energije, emisiji plinova i otpadnim vodama, a nakon uporabe u zagađenju okoliša nezbrinutim otpadom i opterećenju odlagališta.
Glavne sirovine u proizvodnji staklene ambalaže su kvarcni pijesak, reciklirano staklo, kalcirana soda i silikatni mineral tzv. feldšpat.
Smjesa tih sastojaka tali se na temperaturi između 1500 i 1600 stupnjeva, zatim oblikuje na strojevima, kontrolira i pakira na palete.
Da bi se što više smanjio štetni utjecaj na okoliš u bilo kojem dijelu proizvodnje i transporta, u Vetropacku razvijaju lakšu staklenu ambalažu.
Prednosti proizvodnje i korištenja lakših boca su ne samo manja potrošnja sirovina i energije, nego i manja emisija plinova prilikom proizvodnje i transporta, a samim time i niži trošak ambalaže to jest niža cijena.
Osnovni preduvjet za razvoj lakše staklene ambalaže je napredniji proizvodni proces koji omogućava bolju raspodjelu stakla.
No potrebna je i naprednija oprema za nadzor procesa proizvodnje, čime se osigurava stabilnost kvalitete. Napredna programska rješenja omogućavaju simuliranje procesa proizvodnje i naprezanja u bocama, što služi kao baza za optimiranje dizajna.
U Vetropacku se velika pažnja poklanja ambalaži koja štiti okoliš.
Koriste se moderne staklarske peći koje su racionalne u potrošnji energije, a grupiranjem industrije u blizini svojih klijenata smanjuju se troškovi transporta.
Uz to, nastoji se održati visoki postotak recikliranja. Naime, staklenu je ambalažu moguće u potpunosti reciklirati, pa se, primjerice, iz jednog kilograma recikliranog stakla može dobiti jedan kilogram novih staklenih spremnika.
Najveća stopa recikliranja staklene ambalaže u Hrvatskoj zabilježena je 2007. godine kad je iznosila gotovo 60 posto (58,56).
Tijekom sljedeće tri godine zabilježen je blagi pad, pa je prošle godine stopa recikliranja bila 50,58 posto.
Uzme li se u obzir da je u 2003. godini stopa recikliranja staklene ambalaže bila tek 16,52 posto, podatak da je u četiri godine porasla za nevjerojatnih 275 posto najbolje svjedoči o tome da je svijest hrvatskih građana o potrebi zaštite okoliša dospjela na vrlo visoku razinu.
Primjena suvremene tehnologije omogućava proizvodnju lakše staklene ambalaže, što ima povoljan utjecaj na potrošnju energije i sirovina te emisiju stakleničkih plinova, a sve to značajno pridonosi zaštiti okoliša.
|
