CENTAR ZA DIZAJN NA AMBIENTI
Dizajneri su pokazali svoja inovativna rješenja u proizvodnji namještaja koja su sve više definirana razvojem i dizajnom tj. elementima dizajna kao što su ekonomičnost, funkcionalnost, tehnologičnost, estetika, ergonomija i ekologija.
Za vrijeme trajanja izložbe održavaju se i predavanja dizajnera kojima se dodatno predstavljaju radovi.
Zajednica za industrijski dizajn (ZzID) je osnovana 2009. godine, na inicijativu Centra za dizajn HGK te nekolicine industrijskih dizajnera i gospodarstvenika.
ZzID je nastala iz potrebe za što boljom međusobnom komunikacijom, definiranjem zajedničkih interesa i potreba te provođenjem aktivnosti vezanih za implementaciju industrijskog dizajna u gospodarstvo.
Od osnutka do danas, ZzID ima više od 60 članova, gospodarstvenika i profesionalnih industrijskih dizajnera, koji aktivno sudjeluju u aktivnostima Zajednice.
Cilj Zajednice za industrijski dizajn je biti prepoznatljivo mjesto rasprava o industrijskom dizajnu u Republici Hrvatskoj, predlagati i promicati pozitivnu zakonsku regulativu u području industrijskog dizajna kao i poticati i predlagati učinkovite mjere i programe za poticanje industrijskog dizajna i razvoja u gospodarstvu, ali i biti mjesto susreta i suradnje.
Industrijski dizajner nije specijalist određene struke nego specijalist određene metode za što je on i educiran i može preuzeti zadatak kreiranja proizvoda različitih područja rekla je mag.dizajna Romina Radović predsjednica ZzID-a.
Postupak dizajna se uvijek prilagođava postavljenom zadatku, bez obzira da li se npr. radi o biciklu, svjetiljci, stolici ili nekom drugom uporabnom predmetu.
Njegov zadatak nije samo “dati proizvodu oblik” nego i stvoriti koncepciju različitih načina distribucije i komunikacije s proizvodom.
Unapređenjem suradnje s hrvatskim gospodarskim subjektima treba podići poduzetničku kulturu i promijeniti klimu nepovjerenja uspostavom međusobnog dijaloga dizajnera i gospodarstvenika te zajedno usvojiti pravila društveno odgovornog poslovanja navodi Romina Radović.
U masovnoj percepciji, riječ dizajn veže se uglavnom uz luksuzne proizvode u tolikoj mjeri da je bitka za pravo značenje riječi vjerojatno izgubljena.
U prvi plan stavlja se estetska komponenta proizvoda, u skladu s pomodnim viđenjem dizajna kojim se uglavnom bavi lifestyle sekcija dnevnih novina. Istovremeno, podjednako važne karakteristike poput funkcionalnosti (djelotvornost, ergonomičnost, trajnost) i proizvodnosti (tehnološka izvedivost, ekonomičnost proizvodnje i distribucije) se zaboravljaju.
U današnje vrijeme sve više do izražaja dolazi i ekološka, ergonomska, a posebno etička komponenta proizvoda.
Svjesnost i znanje o etičnom proizvodu je odgovornost svih sudionika u stvaranju ali i u lancu životnog vijeka proizvoda: odgovornost dizajnera i proizvođača, osim samog oblikovanja proizvoda, sastoji se u oblikovanju proizvoda u skladu sa sigurnosti u izradi, kao i racionalnim korištenjem svih dostupnih resursa i odgovornost krajnjeg potrošača, od kojeg se očekuje da u skladu sa svojim društveno odgovornim ponašanjem odabere proizvod koji je proizveden i oblikovan odgovorno s etičnim načelima društveno odgovornog poslovanja.
U svjetskom gospodarstvu koje je sve više definira razvojem i dizajnom, tj. elementima dizajna kao što su ekonomičnost, funkcionalnost, tehnologičnost, estetika, ergonomija, ekologija, nedostatak "industrijskog dizajna“, u pravom smislu, je jedan od razloga nekonkurentnosti i nedovoljnog ili nezadovoljavajućeg razvoja hrvatskog gospodarstva.
Zadatak ZzID je kroz izložbe i predavanja, međusobne susrete i suradnju, ukazivati na dobra domaća i međunarodna iskustva u industrijskom dizajnu, tj. stvoriti poticajnu klimu o industrijskom dizajnu u hrvatskom gospodarstvu te pružiti stručnu podršku u što efikasnijoj implementaciji industrijskog dizajna u gospodarstvo.
U dvije godine, koliko ZzID djeluje u sklopu Centra za dizajn HGK, svjedoci smo angažmana dizajnera koji sami definiraju svoje projektne zadatke i izrađuju proizvode u samoprodukciji, u malim serijama.
U sklopu izložbe ZzID-a na Ambienti 2011 predstavljeni su primjeri suradnje kao i kreativna rješenja koja će možda potaknuti nekoga na međusobnu suradnju ili će otvoriti neka nova pitanja i prijedloge.
|
