S KRLEŽOM, POSLIJE '71.
O knjizi su govorili autor Josip Šentija, književna kritičarka Grozdana Cvitan, i ravnatelj Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža Bruno Kragić.
Šentija je istaknuo kako su Hrvatska i hrvatski narod uvijek bile temeljne teme Miroslava Krleže.
Položaj Hrvatske među drugim zemljama i narodima te njezina neintegriranost stalno su zaokupljali Krležu, rekao je Šentija.
I danas u aktualna neka Krležina politička stajališta i još se uvijek upozorava na posljedice Hrvatsko-ugarske nagodbe rekao je Šentija.
Krleža je isticao kako su se Hrvati po toj nagodbi odrekli vlastitih "penez“, a nešto se slično događa i danas kad se odričemo svoga plina i nafte.
Šentija je ocijenio kako su 60-te godine bile određeni uspon u pripremi onoga što je 70-ih bilo na vrhuncu euforije.
Taj uspon počinje Krležinim govorom 1965. i ocijenio da je taj govor bio doprinos hrvatskom razbuđivanju.
Podsjetio je kako je nakon euforije uslijedilo razdoblje deprimiranosti.
Poslije Karađorđeva smijenjeni su politički vođe pokreta te počeo progon studenata i ljudi iz kruga iz Matice hrvatske.
Kad je u tim smjenama i sam Šentija ostao bez posla pokucao je na Krležina vrata, koji mu je pružio ruku, pa je knjiga rezultat druženja s Krležom.
Grozdana Cvitan je podsjetila na događaje iz 1971. kad su naoružana vojska i pripadnici milicije krenuli u gušenje studentskoga pokreta.
Nastupilo je tmurno ozračje, a iz predavaonica su nestali mnogi studenti, koje su zamijenili neki čudni 40-godišnjaci, istaknula je.
Podsjetivši i na Krležin rukoljub Milki Planinc rekla je kako su mnogi intelektualci i studenti očekivali drukčiju reakciju od Krleže.
Knjiga "S Krležom, poslije '71. - Zapisi iz Leksikografskog rokovnika“ (330 str.) su razgovori Josipa Šentije što ih je od listopada 1971. do sredine kolovoza 1981. vodio s Miroslavom Krležom.
|
