Press

Saznajte više
FUL KULTURNO NA INTERLIBERU – Brend: O čitanju Čita li se? Da, čita se.

Zanima vas što se čita, ako se uopće čita? Publici Ful kulturno punkta petog dana Interlibera predstavljeni su rezultati istraživanja o tome koliko se i što u Hrvatskoj čita.

Osim samog istraživanja, odgovor na to pitanje dali su i autorica Daniela Uzelac, suradnica bloga Čitaj knjigu i suosnivačica istoimene udruge Tatjana Barat te književna kritičarka Jagna Pogačnik. I svi se slažu u jednom – iako imamo prostora za akcije koje potiču čitanje, itekako se čita! 


Osobni razvoj i duhovnost teme su koje su postale vrlo tražen i čitani trend. O tome zašto je tako i za čime to tragamo, razgovarali smo s autoricom Danielom Uzelac koja nam je istaknula: „O duhovnosti se ne može toliko pričati, može se živjeti“ te dodala kako bi polje duhovnosti bilo najbliže dobrom osjećaju. Razlog zbog kojeg se ljudi toliko približavaju tim temama vidi u tome što zbog nametnutih uloga nemamo prostor spontanosti da iskusimo što zapravo jesmo, što želimo te kako obilje za kojim težimo nije nešto što trebamo dobiti, nego nešto što trebamo spoznati. O osjećajima, strahu, seksualnosti, muško – ženskim odnosima, esenciji i duhovitosti – autorica je o svemu pričala i već u prvom razgovoru inspirirala publiku Ful kulturno punkta. „Vjerujem da smo silno moćna bića. Jedna od najsnažnijih moći je ta da dopustimo stvarima da se dogode“, zaključila je. 

Dotaknuvši se već spomenutih rezultata istraživanja (http://www.zv.hr/press-10/press-informacije/koliko-hrvati-citaju-knjige/4291), Tatjana Barat, suradnica na blogu ''Čitaj knjigu'' i suosnivačica istoimene udruge, složila se – čitaju se ponajviše krimići. Ovaj je podatak tim više zanimljiv, jer čak 85% čitatelja bloga čine upravo žene, za koje se često smatra da su većinom publika ljubavnih romana. Uz zanimljive informacije o čitanosti, doznali smo nešto više i o projektima koji uključuju one najmlađe, pa tako u suradnji sa školama i njihovim nastavnicima ''Čitaj knjigu'' predstavlja knjigu iz vrlo zanimljivog aspekta. Premda to mediji i šira javnost još nisu u potpunosti prepoznali, Tatjana je Barat uvjerena kako se iza projekata skriva veliki potencijal.

Potencijal koji se pak nalazi u samim knjigama, najbolje uz publiku mogu definirati književni kritičari. Na razgovoru s Jagnom Pogačnik, posjetitelji su imali priliku iz prve ruke doznati što se krije u umu profesionalnog čitatelja, ali i kako izgleda ''put'' jedne knjige od autora, preko izdavača, do kritičara i javnog teksta o knjizi.

Tekst koji nije samo informacija o knjizi ili marketinški dodatak, već vrijednosni sud, predstavlja ujedno i svojevrsnu ''predradnju'' za buduće književne povijesti. U medijima je pritom prostor za knjigu manji, no Jagna je mišljenja kako se o knjizi puno piše i govori u web prostranstvima raznih portala i blogova, i da knjiga ipak još uvijek dobiva na važnosti. I dok neki ne zauzimaju poseban stav o književnim kritikama, mnogi prema istima sastavljaju svoj popis za čitanje. To je u redu, reći će Jagna, jer bitno je da se čita, neovisno o čemu se radi, a s ciljem da izgradimo ''dimenziju više'' u vlastitoj svijesti i pronađemo sebe.