U sklopu međunarodne konferencije „Budućnost zajedničke poljoprivredne politike Europske unije“ održana je panel rasprava "Nepoštena trgovačka praksa – pravni okviri u RH, stanje i pristup rješavanja te iskustva EU".

Na panelu su sudjelovali: Annette Kliemann, Odjel za upravljanje tržištem poljoprivrednih prehrambenih proizvoda - Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije, Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu, Krunoslav Karalić, pomoćnik ministra poljoprivrede - Uprava poljoprivrede i prehrambene industrije, Vesna Patrlj, zamjenica predsjednika Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja - Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) i Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo - Hrvatska gospodarska komora.


Na samom početku Krunoslav Karalić, pomoćnik ministra poljoprivrede, rekao je da su razlozi za donošenje  Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi koji je u Hrvatskoj u punoj primjeni od 1.travnja 2018. godine stanje na tržištu i nepovoljni položaja proizvođača u odnosu na trgovačke lance. Primjerice, čak i ako je proizvođač prodao proizvod trgovcu on je i dalje bio odgovoran za taj proizvod, kada se pregovaralo o cijenama proizvođači su bili u nepovoljnijem položaju od trgovačkih lanaca. Sve su to razlozi da se uredi to područje kroz zakon.

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja je ovlaštena za primjenu novog zakona. Puna njegova primjena krenula je 1. travnja. Kako je rekla Vesna Patrlj iz AZTN-a prvo su u suradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskom gospodarskom komorom napravili smjernice za primjenu zakona. U AZTN šest osoba radi na primjeni zakona. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja je tijekom šest mjeseci otvorila 182 predmeta i po službenoj dužnosti već pokrenula 25 upravnih ispitnih postupaka protiv mnogih trgovaca i otkupljivača, o čemu je i informirala javnost na svojim mrežnim stranicama. Budući da zbog zaštite poslovnih tajni ne mogu komentirati upravne postupke koji su u tijeku čim završe postupci rezultate ćemo objaviti na našim mrežnim stranicama, rekla je Patrlj. Postupak može trajati od osam mjeseci do godine dana.

Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu govorila je Direktivi o nepoštenoj trgovačkoj praksi u lancu opskrbe hranom koju je Europska komisija predložila u travnju ove godine. Ona zabranjuje: kašnjenje isplate više od 30 dana za kvarljive prehrambene proizvode, otkazivanje narudžbi kvarljivih prehrambenih proizvoda u kratkom roku, jednostrano i retroaktivno mijenjanje uvjeta ugovora o opskrbi, plaćanje zbrinjavanja pokvarenih prehrambenih proizvoda na prostoru trgovca koji nije uzrokovan nepažnjom ili krivnjom dobavljača.  Napomenula je da su naši proizvođači u tako nepovoljnom položaju da je ne čudi njihov strah oko prijavljivanja primjera nepoštene trgovačke prakse.

To je potvrdila i Annette Kiemann koja je rekla da je proizvođač najslabiji u karici i da ga treba zaštiti. Izrazila je zadovoljstvo jer je tako nešto kao što je Direktiva "napokon na stolu".

Božica Marković iz Hrvatske gospodarske komore izrazila je zadovoljstvo što Europska komisija donosi Direktivu. Kako je rekla, Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u Hrvatskoj proizvođačima je donio efikasnost. Stupanjem zakona na snagu poštuju se rokovi plaćanja. Cilj  je pomoći proizvođačima da lakše plasiraju svoje, hrvatske proizvode u trgovačke lance. Trećina dohotka prosječnog hrvatskog kućanstva ide na hranu.

Svi prisutni zaključili su da je prvi učinak zakona da je regulirano plaćanje. Želimo da se uravnoteži odnos na tržištu i da se poboljša položaj proizvođača, naglasio je Karalić. Također, potrebno je razvijati svijest naših potrošača o kupnji hrvatskih proizvoda.

Da bi zakon saživio važan je sustav kažnjavanja jer su dosada kazne za nepoštenu trgovačku praksu bile male. Primjerice, maksimalna kazna koju zakon sada propisuje je 5 milijuna kuna.

Ovaj zakon jedan je od rijetkih primjera gdje je Hrvatska ispred išla korak ispred EU. Ako zakon funkcionira kako treba to ne osjete samo proizvođači nego i krajnji potrošači.