Biodinamička poljoprivreda ili biološko-dinamička poljoprivreda je vid poljoprivrede temeljen na idejama Rudolfa Steinera.

Začeta je nizom predavanja održanim 1924. godine na imanju Schloss u Koberwitzu, u tadašnjoj Njemačkoj, a današnjoj Poljskoj. Biodinamička poljoprivreda sastoji se od bioloških procesa koji uključuju zelena gnojiva, zatravljivanje, kompostiranje, kompatibilnost biljaka, integriranje usjeva i stoke, oranje i kultiviranje zemlje. Također uključuje specijalne kompostne pripravke, posebne folijarne sprejeve, sadnju po kalendaru, zaštitu od nametnika, homeopatiju i radioniku.

Glavni principi biodinamičkog uzgoja:

• biljna raznolikost
• plodored
• životinjski svijet
• kompostiranje
• homeopatska rješenja
• životne sile

Biodinamička proizvodnja je prva certificirana proizvodnja iz koje je nastala ekološka poljoprivreda. Biodinamičko gospodarstvo u skladu je sa prirodnim ritmovima. Rast biodinamičkih farmi od 2000. godine ima stopu rasta od 100%. Osnovno u biodinamici je da je svako imanje jedan organizam. Sve što je potrebno za proizvodnju biodinamičari proizvode sami za sebe. Oni žele sa što manje inputa proizvesti poljoprivredni proizvod.

U biodinamici postoji dva tipa biodinamičkih pripravaka: pripravci za kompost i pripravci za prskanje. Osnovni je biodinamički pripravak tzv. gnoj iz roga. On se koristi za prskanje po zemlji, nakon što je u istoj odležao od jeseni do proljeća, zakopan, te nakon toga promiješan u vodi.

U biodinamičkoj proizvodnji uvijek treba razmišljati da se proizvodnja prilagodi prostoru, Nećemo, primjerice, u Hrvatskoj proizvoditi proizvode koji uspijevaju u nordijskim krajevima.