Jedan od najistaknutijih suvremenih britanskih pisaca, David Szalay, dobitnik Bookerove nagrade za 2025. godinu, gostovao je danas na Interliberu, gdje je hrvatskoj publici predstavio roman "Tijelo” (Flesh), objavljen u izdanju nakladničke kuće Sandorf.
Kao glavni književni gost ovogodišnjeg Interlibera, Szalay je na pozornici paviljona 7 govorio o svojem nagrađenom romanu, koji mu je donio jedno od najprestižnijih svjetskih književnih priznanja. Na pitanje kako je osvojiti Bookera, Szalay je odgovorio da je već ranije bio u užem izboru te da je imao priliku osjetiti atmosferu koja prati dodjelu nagrade, no istaknuo je kako je osvajanje Bookera ipak posebno i iznimno iskustvo.
Modeartor Ivan Sršen iz Sandorfa otvorio je pitanje naslova romana, koji u izvorniku nosi naziv Flesh, dok je u hrvatskom prijevodu objavljen kao Tijelo. Različita prijevodna rješenja bila su povod za razgovor o značenju riječi i njezinih povezanosti s temom romana.
"Riječ flesh u engleskom jeziku ima posebnu težinu. U početku sam zazirao od tog naslova jer mi je zvučao pomalo vulgarno. No urednik i ja naposljetku smo odlučili da ga zadržimo. Ta riječ, međutim, nema samo doslovno, tjelesno značenje. Može imati i drukčije, primjerice religijske konotacije. Upravo me ta njezina dvojnost privukla jer odražava dvije strane koje se pojavljuju i u samom romanu”, objasnio je Szalay.
Roman "Tijelo“ prati život Istvána, povučenog mladića koji početkom devedesetih godina, nakon pada Berlinskog zida i velikih društvenih promjena, živi s majkom u mirnom stambenom naselju u Mađarskoj. Kao pridošlica teško se uklapa u novu sredinu, ne snalazi se u školi i sve se više povlači u samoću. Jedan događaj iz temelja mijenja njegov život, a niz okolnosti izvan njegove kontrole nastavlja oblikovati njegovu sudbinu.
"István je prije svega svoje tijelo. Svi smo mi ponajprije živa, tjelesna bića. No u romanu se pokazuje da čovjek nije samo tijelo, da postoji i njegova duhovna i intelektualna dimenzija. Tijelo je temelj, a sve ostalo dolazi poslije. Istvána sam oblikovao kao lika koji nije osobito rječit. Bio je vojnik, radio je kao tjelohranitelj i mnogo je toga prošao. On je čovjek koji se pokušava promijeniti, iznova stvoriti samoga sebe.”, rekao je Szalay. Zanimljiva crtica za hrvatske čitatelje je da se u romanu spominje i Hrvatska.
Szalay pripada istaknutim imenima suvremene britanske proze. Rođen je 1974. godine u Kanadi, a odrastao je u Londonu. Njegova književna karijera obilježena je nizom zapaženih romana i priznanja. Već je njegov prvijenac "London and the South-East” osvojio nagrade Betty Trask i Geoffrey Faber Memorial Prize, dok je roman "Sve što muško jest” 2016. godine ušao u uži izbor za Bookerovu nagradu te osvojio nagradu Gordon Burn.
Hrvatskoj književnoj publici nije nepoznat. U Zagrebu je već gostovao na Lit Link Festivalu 2017. i 2023. godine, u organizaciji Hrvatskog društva pisaca, a domaći čitatelji imali su priliku upoznati njegov književni rad kroz hrvatsko izdanje romana "Sve što muško jest”.
Nakon predstavljanja romana Szalay se družio s čitateljima i potpisivao knjige. Njegovo gostovanje organizirali su Zagrebački velesajam i izdavačka kuća Sandorf.