Press

Saznajte više
COVID-19 I BUDUĆNOST GLOBALNIH DOGAĐANJA

Globalna događanja, poput Olimpijskih i paraolimpijskih igara, kulturnih festivala ili svjetskih izložbi, već se dugo smatraju mogućnošću za ponovno oživljavanje lokalnog rasta i optimizaciju lokalnih prednosti. Kandidati i domaćini ugradili su ambicije za lokalni razvoj u svoje planove i nastojali iskoristiti dugoročna ulaganja u infrastrukturu, potaknuti turizam i trgovinu, stvoriti radna mjesta i promovirati razvoj zajednice. No, takva su događanja složene, skupe operacije koje nose rizike. Stvaranje dobrobiti na lokalnoj razini znači da događanja moraju biti pomno osmišljena i realizirana na načine koji ispunjavaju njihova obećanja kao i očekivanja građana. Dobro upravljanje, usklađivanje politika i rigorozan nadzor ključni su čimbenici postizanja uspjeha i trajnog nasljeđa.

Pandemija COVID-19 snažno je utjecala na globalna događanja, ukazujući na potrebu dubokog promišljanja o budućnosti industrije. Događanja su se otkazivala ili odgađala diljem svijeta. Organizatori događanja usvojili su nove modele rada, koji su u potpunosti digitalni ili su prihvatili hibridna digitalno-fizička rješenja. Uz trenutnu nesigurnost, kriza je također pokrenula duboke i potencijalno dugotrajne promjene u obrascima proizvodnje i potrošnje. Dok vlade daju prioritet politikama za jačanje gospodarskog oporavka, imperativ koji nalaže da globalna događanja moraju generirati dodatnu vrijednost i stvarati pravična javna dobra izvan svog trajanja postaje još naglašeniji.

Prije više od deset godina, program OECD-a za lokalno zapošljavanje i ekonomski razvoj (LEED) započeo je s radom kako bi podržao vlade u njihovom nastojanju za ostvarivanjem dugoročne koristi kroz nadmetanje i domaćinstvo globalnih događanja. Preporuka OECD-a o globalnim događanjima i lokalnom razvoju, usvojena 2018., nudi smjernice politike na visokoj razini kako bi pomogla zemljama izvući veće koristi od ovih globalnih događanja na lokalnoj razini. Kako pritisak na javne proračune nastavlja rasti, posebno u svjetlu pandemije COVID-19, budući domaćini i organizatori događanja moraju više nego ikad dokazivati kako javna ulaganja vode javnom dobru.

Cilj ovog webinara bio je okupiti ključne dionike, uključujući nacionalne i lokalne kreatore politika, organizatore događanja, domaćine, stručnjake i utjecajne osobe, kako bi razgovarali o utjecajima COVID-19 na globalna događanja i budućnost industrije. Ovom je prilikom OECD predstavio sadašnje i buduće aktivnosti u okviru Preporuke OECD-a o globalnim događanjima i lokalnom razvoju. Interaktivna rasprava pružila je priliku za istraživanje područja od zajedničkog interesa i za utvrđivanje dnevnog reda politika o globalnim događanjima i lokalnom razvoju.

Sažetak

Najvažniji zaključci:

  • COVID-19 imao je i još uvijek ima velik učinak na globalna događanja u različitim sektorima, od kulture preko trgovine do sporta, čime su pogođeni vlasnici, organizatori i sudionici događanja.
  • Prošireno usvajanje digitalnih tehnologija tijekom prošle godine dovelo je do pojave hibridnih događanja. Digitalizacija dugoročno ne može zamijeniti osobnu interakciju na većini događanja, no vjerojatno povećana pojava miješanih digitalno-fizičkih događanja zahtijeva novi način razmišljanja za generiranje dobrobiti na lokalnoj razini, kao i nove mogućnosti za uključivanje što više ljudi koji ne bi mogli doputovati na događanja.
  • Sve u svemu, i dalje vlada velika neizvjesnost oko globalnih događanja. Uz to, situacija koja se brzo razvija i promjena zahtjeva vezanih uz socijalno distanciranje otežavaju oporavak.
  • I na kraju, sudionici su naglasili važnost održivog, ekološki prihvatljivog i inkluzivnog razvoja na lokalnoj razini u budućnosti. Jačanje mjerenja učinka izvan lokalnog turizma postalo je stalnom brigom kad je u pitanju budućnost globalnih događanja.

Otvaranje i pokretanje priručnika: Primjena OECD-ove Preporuke za globalna događanja i lokalni razvoj

Karen Maguire, voditeljica Sektora za lokalno zapošljavanje, vještine i socijalne inovacije/LEED program, OECD, otvorila je događanje predstavljajući ciljeve webinara: okupiti sudionike globalnih događanja kako bi razgovarali o utjecaju COVID-19 i budućnosti industrije. Predstavila je rad LEED-a, čiji je zadatak poboljšati provedbu politike, razmjerno povećati inovativne prakse, izgraditi kapacitete lokalnih kreatora politike i promovirati strategije za lokalni razvoj. Istaknula je političke savjete koje je LEED pružao s ciljem maksimiziranja utjecaja globalnih događanja na lokalni razvoj tijekom godina. Rad je rezultirao Preporukom za globalna događanja i lokalni razvoj, koju je Vijeće OECD-a na ministarskoj razini usvojilo 30. svibnja 2018. Preporuka pruža smjernice visoke razine kreatorima politika u osiguravanju veće lokalne koristi od globalnih događanja.

Gđa. Maguire potom je predstavila set alata za provedbu OECD-ove Preporuke za globalna događanja i lokalni razvoj. Kao rezultat opsežnih konzultacija poduzetih između 2018. i 2020. godine, priručnik obuhvaća četiri prioritetna područja: prednadmetanje, nadmetanje i planiranje; operativna faza i faza isporuke; evaluacija; i višerazinsko upravljanje. Unutar svakog područja utvrđuje opće ciljeve, potencijalne aktivnosti, zamke koje treba izbjegavati i primjere dobre prakse. Također uključuje kontrolni popis za samoprocjenu kreatora politika, organizatora događanja i domaćina u svrhu praćenja napretka tijekom globalnog životnog ciklusa događanja.

Alessandro Kandiah, analitičar politika, OECD, predstavio je ciljeve prvog zasjedanja: raspravu o utjecajima COVID-19 na globalnu industriju događanja i iznošenje primjera kako su se događanja prilagodila novom kontekstu. Zatražio je uvid panelista o tome kako su putna i sanitarna ograničenja uslijed pandemije COVID-19 utjecala na globalnu industriju događanja i koje su se inovativne prakse pojavile.

Kai Hattendorf, izvršni direktor UFI-ja, Globalnog udruženja sajamske industrije, predočio je perspektivu sajamske industrije. Naglasio je da su gubici prihoda u industriji za 2020. godinu u prosjeku dosezali do 70-75% na globalnoj razini. Činjenica da 300 milijuna kupaca nije moglo prisustvovati sajmovima spriječila je stotine tisuća tvrtki (posebno malih i srednjih poduzeća) u osiguranju prodaje. U prošlosti su događanja licem u lice bila dominantan prodajni kanal za male i srednje tvrtke.

Objasnio je kako su se sajmovi i poslovna događanja morali oslanjati na digitalne kanale kako bi ostali povezani s industrijama unutar kojih posluju. Iako postoje neki elementi poslovnog događanja koji se lako mogu održati online, drugi to ne mogu i nisu. To se posebno odnosi na sve transakcijske aktivnosti koje se odvijaju na licu mjesta. Iz anketa i izravnih povratnih informacija koje je UFI dobio, jasno je da se tvrtke žele vratiti fizičkim događanjima uživo, licem u lice. Ilustrirao je da, tamo gdje su se odvijala događanja uživo (npr. u Japanu, sve više u Sjedinjenim Državama, Kini i Ujedinjenim Arapskim Emiratima), izlagači izvješćuju o dobrom do izvrsnom poslovanju. Za njega nema sumnje da se sajmovi mogu odvijati sigurno, s obzirom na opseg i strogost postojećih protokola i postupaka (npr. UFI Global Framework "All Secure Standard"). No, industrija sajmova i poslovnih događanja ovisi o putničkom i ugostiteljskom ekosustavu koji pruža istu razinu sigurnosti. To također objašnjava podršku UFI-ja globalnim naporima procjepljivanja i testiranja.

Iain Edmondson, osnivač i direktor Međunarodnog udruženja domaćina događanja i direktor tvrtke Legacy Delivery Ltd. (IEAH), pridodao je perspektivu domaćina događanja opisujući utjecaj pandemije COVID-19 na masovna događanja. Domaćini događanja bili su proaktivno uključeni u mjere podrške industriji događanja, uključujući financijsku potporu. Tempo povratka najvažnijih događanja razlikuje se u cijelom svijetu, a nastavit će se razlikovati među zemljama i regijama i tijekom ove godine.
G. Edmondson također je opisao utjecaj koji je otkazivanje globalnih događanja imalo na mogućnosti lokalnog razvoja. Događanja su se prilagodila kako bi mogla nastaviti komunicirati s publikom, unatoč ograničenju fizičkog kretanja, no to je bilo vrlo skupo. Očekivanja „uspjeha“ moraju se preispitati, sa širim fokusom na socijalne utjecaje i doprinose ciljevima održivog razvoja. Kako bi se suprotstavile negativnim učincima pandemije COVID-19 na sektor, neke su zemlje uspostavile posebne načine financiranja događanja i bespovratna sredstva za dionike (npr. Kanada, Norveška i Švedska).

Sve u svemu, g. Edmondson je naglasio da su održivost i mjerenje učinaka postali važniji tijekom protekle godine. Na primjer, IAEH je nedavno postao partner Udruženja ljetnih međunarodnih olimpijskih federacija, obvezujući se time na zajedničke mjere za praćenje učinaka događanja, pokrivanje šire problematike održivosti i povezivanje s ciljevima održivog razvoja.

Kathrin Deventer, glavna tajnica Europskog udruženja festivala (EFA), opisala je kako su učinci krize na festivale bili malo drugačiji. Umjetnost i kulturna događanja uživo gotovo su se posve zaustavili 2020. godine zbog svojih temeljnih karakteristika: ljudi koji se susreću s umjetnošću, susreću jedni druge. Kriza i iznenadna otkazivanja usmjerila su pozornost na vrijednost koju ta događanja imaju.

Nemogućnost održavanja festivala uživo također je za mnoga mjesta značila propuštene mogućnosti lokalnog razvoja. Gđa. Deventer postavila je pitanje može li se kooperativni duh ekosustava festivalskog grada dalje razvijati i ojačati pristup odozdo prema gore na gradskoj razini. Podijelila je trenutne napore EFA-e u traženju novih oblika suradnje, zajedničkog stvaranja i koprodukcije između organizatora festivala i predstavnika grada, poput lokalno inkorporiranih sektora „spore“ umjetnosti i turizma.

Budućnost globalnih događanja i lokalni razvoj

Irene Basile, analitičarka politika, OECD, predstavila je ciljeve zasjedanja: raspravu o potencijalnim dugoročnim učincima pandemije COVID-19 na globalna događanja; pogled na primjere kako su se isti prilagodili novom kontekstu; i razumijevanje jesu li domaćini i organizatori globalnih događanja dugoročno prilagodili svoje strategije.

Mariette Rissenbeek, izvršna direktorica Berlinskog međunarodnog filmskog festivala (BIFF), opisala je kako se snaga kina kao globalnog i lokalnog društvenog iskustva može održati u budućnosti nakon pandemije COVID-a. Berlinale je morao prilagoditi svoj format kako bi se 71. izdanje moglo održati u trenutnim okolnostima. Podijeljen je na dva odvojena događanja: jedan za filmsku industriju, koji se početkom godine odvijao uglavnom putem interneta s profesionalcima i ovlaštenim predstavnicima, i ljetno posebno izdanje koje će široj javnosti biti otvoreno u lipnju. Kupci koji bi u veljači obično dolazili u Berlin nisu mogli doći u grad. Internet izdanje smatra privremenim prijelaznim rješenjem koje je rođeno iz nužde. Za događanje u lipnju njezin se tim suočava s restriktivnim sanitarnim mjerama (npr. trećina kapaciteta, veće stanke između projekcija, smanjeni prijemi). Sudionici su pohvalili digitalni sastanak, ali većina je također naglasila da im je nedostajalo osobno iskustvo, posebno za raspravu i razmjenu s drugima. Jedna od prednosti digitalnog formata bila je mogućnost prisutnosti za ljude koji inače ne bi mogli putovati u Berlin.

Gđa. Rissenbeek objasnila je da konačni učinci pandemije još nisu u potpunosti vidljivi. Prema njezinom mišljenju, kriza je dodatno ubrzala postojeći trend: sve više ljudi gleda filmove putem streaming platformi. Filmovi za veliki ekran i nadalje će se morati isticati i stvarati poseban doživljaj koji će ljude vratiti u kina. Filmovi će morati imati vrlo snažan profil u svojoj zabavnoj vrijednosti, u temama koje obrađuju ili u svom umjetničkom obliku. O ovom pitanju treba temeljito razmisliti, čak i u regijama poput Europe, gdje je veliki ekran do sada bio relativno zaštićen u usporedbi sa Sjevernom Amerikom, Latinskom Amerikom ili Azijom.

Damien Combredet, voditelj Odjela sporta i društva pri Organizacijskom odboru za Olimpijske i Paraolimpijske igre Pariz 2024., složio se da je još uvijek prerano izvlačiti pouke iz ove povijesne krize. Iako je kontekst neizvjestan, vizija Pariza 2024. ostaje nepromijenjena i postala je još relevantnija nego prije. Ovo će biti prve olimpijske i paraolimpijske igre s pozitivnim doprinosom okolišu zbog minimalne novogradnje i pratećih lokalnih razvojnih strategija. Cilj je smanjiti prijevoz i promovirati Pariz kao "15-minutni grad".

Smatra da je naslijeđeni plan Pariza 2024. u potpunosti u skladu s Preporukom OECD-a. Prema njegovom mišljenju, Igre mogu ponuditi pozitivnu perspektivu, mogu doprinijeti lokalnom gospodarskom razvoju i postati katalizatori za pozitivne promjene izvan samog događanja. One mogu poslužiti kao nadahnuće za sva glavna događanja i dati primjer, kao što su pokazale mnoge druge Igre.

Izvor: COVID-19 and the Future of Global Events, Webinar, 13 April 2021
OECD Local Employment and Economic Development (LEED) Programme
www.oecd.org/cfe/leed/