Ususret ovogodišnjem Interliberu, Zagrebački velesajam u suradnji s Knjižnicom grada Zagreba "Medveščak“ predstavlja izložbu sačuvanih plakata Zagrebačkog zbora.

Početkom 20. stoljeća Zagreb je doživljavao nagle promjene. U gradu se razvijala nova klasa poduzetnika, rasle su ambicije i želja za nadmetanjem sa srodnim proizvođačima iz Europe. Upravo u takvim okolnostima 1909. osnovan je Zagrebački zbor, preteča današnjeg Zagrebačkog velesajma. Najviše zasluga za osnutak pripisuje se gradonačelniku Milanu Amrušu, koji je rano prepoznao koliko sajamsko djelovanje može pridonijeti gospodarskom, kulturnom i društvenom razvoju Zagreba, ali i cijele Hrvatske.

Prvi Zbor održan je već 1910. godine i obilježen je velikim, šarenim plakatom s motivom bubnjara i panoramom grada. Autor mu je ostao nepoznat, ali je poznato da je izrađen u Svjetlotiskarskom zavodu Rudolfa Mosingera. Upravo plakati od samih početaka postaju više od običnog sredstva oglašavanja, oni su ogledalo duha vremena, spoj umjetnosti, dizajna i gospodarstva.

Razvoj Zbora može se pratiti i kroz njegove plakatne priče. Od veselih i slikovitih početaka, preko motiva rimskog boga trgovine Hermesa, rimskog boga trgovine pa sve do prikaza najnovijih tehničkih dostignuća poput automobila, radioaparata ili strojeva, plakati su svjedočili putu kojim je Zbor prerastao iz lokalne izložbe u ozbiljnu međunarodnu manifestaciju. Budući da je privlačio posjetitelje iz cijele Europe, plakati su se tiskali i prevodili na njemački, francuski, češki, talijanski i druge jezike, čime se naglašavao međunarodni karakter sajma.

U stvaranju tih vizualnih rješenja sudjelovali su brojni istaknuti umjetnici i dizajneri: Robert Auer, profesor Akademije likovnih umjetnosti, izradio je 1914. plakat s djevojkom u narodnoj nošnji pred cvjetnom pozadinom, no rat je spriječio održavanje sajma.

Andrija Maurović, jedan od najpoznatijih hrvatskih ilustratora i strip-crtača, autor je nekoliko plakata iz 1926. godine, među kojima se ističe prikaz Merkura, simbola trgovine, koji će kasnije postati i dio znaka Zagrebačkog velesajma.

Ljubo Babić, ugledni slikar i pedagog, dizajnirao je plakat za Božićni zbor 1927. i za Veliku zanatsku izložbu 1933., na kojem dominira slogan "Izlažite i kupujte domaće proizvode".

Edo Murtić, tada još nepoznat, 1938. godine oblikuje plakat za Veliku obrtničku izložbu, čime se pridružuje nizu velikana čiji su radovi oblikovali vizualni identitet sajma.

Tu su i Sergije Glumac, Kornel Becić, Emil Vičić, Nikola Tućan, Božidar Kocmut, Oto Antonini i drugi.

Plakati Zagrebačkog zbora nisu bili tek sredstva reklame, već i djela likovne umjetnosti koja su unosila živost u gradske ulice i trgove. U vrijeme kada tiskano oglašavanje nije imalo veliku moć, plakat je bio glavni i najdostupniji medij komunikacije s publikom. Zbor je time dao snažan doprinos ne samo gospodarskom životu nego i razvoju hrvatskog grafičkog dizajna i komunikacijske kulture.

Važno je spomenuti i da je Zagrebački zbor bio među osnivačima svjetske sajamske organizacije UFI (The Global Association of the Exhibition Industry) davne 1925. godine, čime je još jednom potvrdio svoju međunarodnu važnost i utjecaj.

Danas, više od 115 godina nakon osnutka, Zagrebački velesajam nastavlja živjeti kao prostor susreta ideja, inovacija i kulturnih tragova.

Ova izložba starih plakata podsjetnik je da je Velesajam oduvijek bio komunikacijski akcelerator, mjesto gdje se spajaju svijet poslovanja, umjetnosti i vizualne kulture. On ostaje nositelj inovativnosti, otvorenosti i povezanosti s međunarodnim kretanjima, a istodobno i čuvar tradicije koja oblikuje identitet grada.
 
Izvor dijela teksta: Povijest utkana u viziju budućnosti : Zagrebački velesajam 1909. do 2019. Zagreb : Zagrebački velesajam, 2019.