Press

Saznajte više
PANEL: POLJOPRIVREDNI I PREHRAMBENI PROIZVODI

U sklopu međunarodne konferencije "Budućnost zajedničke poljoprivredne politike Europske unije“ koja se već dva dana odvija na Zagrebačkom velesajmu danas je održana panel rasprava na temu "Poljoprivredni i prehrambeni proizvodi – jesu li hrvatski brend?".

Sudionici konferencije bili su Patricija Hegedušić, voditeljica Službe za oznake pri Ministarstvu poljoprivrede, Dubravka Živoder iz Hrvatske poljoprivredne agencije, Nevenka Gašparac, voditeljica Odjela za kvalitetu iz Hrvatske gospodarske komore, Dina Tomšić, direktorica Zagrebačkog velesajma, Ljubica Ajduković Ugarković iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, Jasmina Kurtanjek iz Ministarstva zdravstva te Edina Mešić iz Centra za certificiranje halal kvalitete.

Da bi proizvod bio prepoznatljiv mora biti konkurentan (sposobnost proizvoda da bar u jednoj karakteristici bude bolji od drugog sličnog proizvoda na tržištu) i kvalitetan (najvažniji faktor za konkurentnost). Ono što je ključno za konkurentnost su posebne prednosti koje će proizvod staviti u bolji položaj u odnosu na konkurentske proizvode kao i dodatna informacija o kvaliteti. Alat za bolju konkurentnost proizvoda su oznake kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode: Zaštićena oznaka izvornosti,

Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla i Zajamčeno tradicionalni specijalitet. Stavljanje navedenih oznaka na proizvode pruža proizvođačima alat za bolje prepoznavanje proizvoda sa posebnim karakteristikama na tržištu i njihovu promociju, štiti proizvođače od nelojalne konkurencije i zlouporabe ugleda proizvoda te osigurava pravednu dobit proizvođačima tradicionalnih proizvoda. Ove oznake su značajne i za potrošače jer ima jamče autentičnost proizvoda, lokalno podrijetlo proizvoda te provjerenu i priznatu kvalitetu proizvoda.

U Hrvatskoj ima 19 proizvoda koji su pod EU zaštitom (primjerice krčki pršut, neretvanska mandarina, paška janjetina..), pod nacionalnom zaštitom je 12 proizvoda (paška sol, paški sir, slavonska kobasica..), a u procesu zaštite je još 14 proizvoda (creska janjetina, istarski med, međimurski krumpir..), rekla je Hegedušić.

Hrvatska poljoprivredna agencija uz potporu Ministarstva poljoprivrede provodi sustav neobaveznog označavanja domaćih poljoprivrednih prehrambenih proizvoda – mlijeka, mesa, jaja, meda te brašna i pekarskih proizvoda. Riječ je o proizvodima koji su proizvedeni na hrvatskim poljima, hrvatskim farmama i hrvatskim pčelinjacima. Cilj sustava je informiranje potrošača o podrijetlu proizvoda u cilju zaštite domaće poljoprivredne proizvodnje. Proizvođači ovim oznakama dobivaju dodanu vrijednost svojih proizvoda. Potrošači su također ključni jer ih se oznakama informira da shvate važnost kupovine domaćih proizvoda. Tom kupnjom oni izravno utječu na očuvanje i razvoj hrvatske proizvodnje. Proizvodi označeni ovim oznakama krajnjem potrošaču označavaju da je riječ o proizvodu dokazane sljedivosti i dokazanog podrijetla, naglasila je Živoder.

Na tržištu postoji veliki broj oznaka. One se razlikuju po tome da li su zakonodavne, komercijalne ili potječu od nekih institucija. Hrvatska gospodarska komora spada u kreatore neobaveznih oznaka. Njihovo intelektualno vlasništvo su znakovi Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko. Znak Hrvatska kvaliteta nose proizvodi koji se proizvode ili usluge koje se pružaju na teritoriju Republike Hrvatske, a udovoljavaju višoj razini kvalitete od one koja je utvrđena zakonodavnim okvirom i normativnim kriterijima za vrstu i kategoriju proizvoda. Znak Izvorno hrvatsko nose visokokvalitetni proizvodi i usluge Republike Hrvatske koji su nastali kao rezultat razvojno-istraživačkog rada, invencije, inovacije ili dugogodišnje tradicije, istaknula je Gašparac.

Kada imate proizvod želite privući pažnju kupaca, želite se razlikovati na tržištu. Jedna od bitnih stvari za diferencijaciju proizvoda je dizajn proizvoda. Primjerice prije dva tjedna na sajmu Ambienta predstavljen je novi znak oznake Vala, certifikat koji označava hrvatske proizvode koji moraju zadovoljiti kriterije inovativnog dizajna te kvalitete izrade. Sajmovi su bili i ostaju mjesta na kojima se prezentiraju nova dostignuća, oni su generatori brendova. Primjerice, svima poznata vegeta svoje prvo pojavljivanje imala je 1969. godine upravo na Velesajmu. Sajamski organizatori imaju danas veliki izazov da dinamiziraju cijelu priču. Sajam postaje hibrid višerodnih tipova događanja, riječ je o novim, inovativnim kombinacijama sajma, kongresa, festivala i online prisutnosti. Sajam je alat za ostvarivanje tržišnih ciljeva kupaca, rekla je Tomšić.

Projekt hrvatski otočni proizvodi provodi se već 12 godina. Dosada je tu oznaku dobilo 335 proizvođača i 971 proizvod, a uključena su 24 otoka (Brač, Hvar, Vis, Korčula, Pag, Krk, Lastovo, Dugi otok, Rab, Cres, Lošinj, Prvić, Ugljan, Mljet, Šolta, Žirje, Pašman, Iž, Murter, Olib, Kornat, Rava, Silba, Zlarin). Cilj zbog kojeg je pokrenut ovaj projekt je ostanak stanovništva na otocima. Kroz njega se žele zaštititi i sačuvati lokalna znanja. Kupci s povjerenjem kupuju proizvode s oznakom hrvatski otočni proizvodi, rekla je Ajduković Ugarković.

Sigurnost hrane ima apsolutni prioritet u planiranju i provedbi poslova sanitarne inspekcije, nadzora i monitoringa.  Sanitarna inspekcija u području sigurnosti hrane ima nadležnost nad proizvodnjom i preradom hrane neživotinjskog porijekla, proizvodnjom i preradom tzv. mješovite hrane, nad maloprodajom te na granici gdje kontrolira promet hrane neživotinjskog porijekla i mješovite hrane. Sanitarna inspekcija vrši kontrolu nad više od 56000 objekata. Prema gruboj podjeli mogli bismo ih podijeliti na: proizvodne i maloprodajne objekte, ugostiteljske objekte i institucionalne kuhinje (bolničke kuhinje, dječji vrtići, škole i sl.). U 2017. godini sanitarna inspekcija provela je sveukupno 10688 nadzora u području sigurnosti hrane, rekla je Kurtanjek.

Halal tržište se kontinuirano razvija na globalnoj razini te smo svjedoci sve većeg broja halal certificiranih proizvoda kako u svijetu tako i u Republici Hrvatskoj, a sve u cilju da se ne propuste prilike koje se na istom tržištu nude. Oznaka halal kvalitete dodatna je garancija svim potrošačima da konzumiraju dodatno provjeren i kvalitetan proizvod. Pogrešno je poimanje halala i ograničavanje samo na prehranu (imamo halal kozmetiku,halal odijevanje, halal komunikacija, halal poslovanje ..). Halal kvalitetu može potvrđivati isključivo islamska zajednia ili autorizirana certifikacijska kuća koju za to ovlasti islamska zajednica, rekla je Mešić.